Gwoko lembe ikum kuloka i kitabu mir agora

Gwoko lembe pa kuloka i agora cuu-utie ango?

Gwoko lembe ikum kuloka utie yore ma kuloka gwoko kudu tic mi wil ku lwor man cul matung-tung pa kuloka ne i agora pi oro mu pore pire. Yore mi gwoko lembe pa kuloka copo bedo iwi karatasi agora nyoke iyamu pa computa, kadi bende iyore aryo zo de copo bedo ber. Lembe matung-tung ma kuloka gwoko utie dupa dit, ikindgi mapol ne utie; Gwoko lembe pa lim i kite me wok nyo emondo kudu iikuloka man kendo kite ma sente pa kuloka timo kudu tic pare zoo i yore matire. Cik mito nia Jakuloka uti ku yore matira pini gwoko kudu adwogi pa tic pare zoo i agora pi kare eca.

Umako Jakuloka unen nia lembe pa kuloka pare mu gore re no zoo unyuth lembe kilili i kum musoro mumaku ecul ku bero manwangu umako enwang zoo ibang tela madit pa kuloka.

Add to Bookmarks
Print Friendly, PDF & Email
(Visited 7 times, 1 visits today)

Kuloka cii umako ugwok lembe pare mi wil kulwor man cul matung-tung iwi karatasi nyo ke i computa. Eber dit ka nindo dwi gore iwii lembe agora pa kuloka peri kara ecopo poyo wic pi kare matic peri otimere iie.

Umako jakuloka ugwok lembe pare i agora ma cal ko maegi;-

  • Yore malim wok nyo mondo kudu ii kuloka (Reciti ku cul zoo).
  • Wend piny ku lim pa kuloka mucokere zoo man banja mutie zo.
  • Lanyuth pa culu jurutic mi dwi.
  • Kite matic pa kuloka wotho kudu i sawa matung-tung.
  • Kite matic miyere kudu ni dhano nyo ke kite mi nwango tic mawoko mi lim
  • Waraga pa Bank zoo mutie pa kuloka ne.
  • Waraga ma Jumio kudu tic ni dhano ii kuloka.
  • Cul matung-tung pa pii, mac, soroni, susu etc,
  • Sazi pa ajeni ma kuloka utie kudu zoo i kabedo mi lwor pare.
  • Piny ma utie pa kuloka ma lwongere nia pare zoo ku piny mukende ma nyo nyinge winjre kude.
  • Man buku matung-tung ma kuloka tio kudu calu mae;
  • Buku pa lwor mi deni zoo.
  • Buku pa wegi banja.
  • Buku pa Jukuloka ma mio banja ni kuloka wadi.

  1. Lembe magora i kum lim; 

Gwoko lembe pa lim zoo ii kuloka i kite ma enwangere kudu. Lim pa kuloka zoo utie wend sente ma kuloka peri nwangu i kum tic matek manwangu podi i wodho ungo asara pa lwor mukende kud asara pacul ceke. Lembe pa lim ikuloka umako igwoki ku nindo dwi pare, man ke wend sente karacelo ku yore ma sente ne nwangere kudu zoo. Goro wend lim copo bedo i sente, ajeni nyoke tic makelo lim.

Lembe agora pa lim cii i copo cwake ku waraga Matira maegi;-

  1. Buku mi lworo ajeni i banja-
  2. Buku ma nyuthu kite ma sente wok kudu nyoke mondo kudu Reciti.
  1. Buku ma nyuthu cul ma thindho – thindho i kuloka.
  2. Kite ma tic miyere kudu i kuloka iwinjiri ma ber.
  3. Dwal ma wok i radio nyoke simu nyo ke i computa – pi lembe pa Kuloka.

  • Eber iri i kare kukare pi nwango reciti ku waraga pa kuloka moko cii i sawa mi wilo piny ii kuloka. Reciti pa kuloka ne umaku unyuth nindo dwi ma wil utimire iie, nying ngatu mulworo lwor ne, Jarawil makelo lim de. Nen nia Jaralwor ugoro lembe makilili ii reciti ikum Jam lwor zoo. Kanyo reciti ne ugore kilili ungo, dong nen nia igoro in lembe murem caa I wii reciti ne nyoke iwil karatasi ma nyuthu asara pa kuloka – pi sawa ma eca.

    PIRETEK: Sawa moko Jurulwor copo mio ungo reciti de. Ka utimere kumeni, dong gor cuu i buku peri nying Jaralwor ne, kabedo pare, nindo ma kuloka utimire iie, ku wend cul ma i culu, karacelo ku adha pa wil ku lwor zoo.

    • Umaku igwok lembe pa wil kulwor cuu igora i kare ma ka etimire iie. Ebiketho tic niwotho mafoth kum wilo pa wic ingey timo kuloka de bibedo upe piyen sawa ketho kakar lembe moko rwinyo ka eri akeca.
    • Gwok lembe agora kubang ceng ikum lim man asara pa kuloka peri, ma thelembe nia dul macoko lim no (URA) copo mio ungo iri buku moko cii ma umako itii kudu i kuloka peri, ento buku matung-tung utie maicopo tio kudu cal ku maegi;-
    • Buku ma igi utie arieda man atira.
    • Buku ma i copo goro iie wend lim ku asara zoo tung-tung iigi.
    • Gwok lembe agora pa lim ma itero i bank, kitabu pa Bank ma dong uwodho sente ungo, man kendo gwoko adwogi pa tic mi kuloka ma itimo zoo acel kudo acel.
    • Ka imito ni gwoko adwogi pa kuloka i computa, nen nia ebedo yot ni kwane atira.

    PIRETEK: ka i gwoko ungo adwoki pa kuloka peri man de ipe ku sadeni pa tic ma itimo de ii kuloka ne, dul eno (ura) bitio ku yore moko cii pi nwango wend lim pa kuloka peri. Gi copo jwigo wend asara ma i kwanyo cwic de calu asara madha ungo.

  • Gwoko adwogi pa kuloka i gora bikonyi i sawa maka ibekwanyu asara pa kuloka kara i copo culu musoro ibang URA iwi lim zoo ma inwangu eca.
  • Ka kuloka peri nwango lim i yore mukende de ni weko yore pa kuloka eca, ebibedo ber ni ngeyo nia lim ece musoro oculere ungo iwie nyoke etie lim pa kuloka eca ungo, nwangu igwoko lembe ne atira i buku ma igoro cuu.
  • Adwogi pa kuloka maber ma igoro, biketho ni ngeyo lembe ma kawoni nyo mukadho pa kuloka bibedo yot iri.
  • Gwoko adwogi maber bikonyi ni poro lembe mi lim i kuloka ne man ebiketho Ja-mi sumba (bank) ku juru kony pa lim pini konyi de maber.
  • Gwoko adwogi maber de bi jwigo masendi peri ka dul eno (URA) utimo kwan iwi kuloka peri kara i cul musoro. Gwoko lembe pa kuloka agora ketho wend musoro mu maku Jakuloka ucul caa bedo atira ku yore pa cik de.

  1. I kitabu pa cik mir angwende (Part IV) mamaku kum tela pa culo musoro, ketho cik iwi jakuloka moko cii pini Gwoko lembe pare zoo iagora i dhok mundu pi oro abic angec ma musoro ne dong idaru culu. Ka nyo kesi moko utie macopo mito lembe mukadho eca pa kuloka ne, eber Kajugwoke nitundu ma kesi eca udar zoo.

    Jaracul musoro copo penjo pini nwango twero kud ibang URA kara ecopo gwoko lembe agora ne idhok mukende de man Jabim madit pa URA copo mio twero ne en, kara bende jaracul musoro copo tio ku dhok mukende eca, ento adwogi pa tic pare zoo ebi mio idhok mundu ni Jabim pa URA.

    Gwoko adwogi pa kuloka maber ungo kelo fod ikum dhanu man ka ngati moko mugwoko ungo lembe pare aka-kaka, cik bimake, kucul pa musoro ne ku fod ikume wang aryo i oro ma eca.

    PIRETEK: Kuloka ceke macula musoro madit (VAT) de umaku gi gwok lembe pa wilo ajeni kulwor pa ajeni i computa i yore pa rieko mi yamu. u yore pa kony matung-tung de.

Kan ibe wilo ajeni, mi kuloka ma rwom pa ajeni ne nimalo (VAT), omako gibed gi penj karatasi (Electronic Invoices).

Kan lworo ajeni, mikuloka marwom pa ajeni ne nimalo (VAT) omako imi karatasi (Electronic Invoice) kadinyo resiti.

Eni jutimo kud I karatasi ma julwongo nia” Electronic Fiscal Receipting and Invoicing Solutions (EFRIS)

Karatasi / nyo resiti jumie ku “Electronic Fiscal Devices” (EFDs), kud I yore mi yamo, kadi ke nyo yore majuketho kwond “Systems” matung tung eno ni dwogo ni gin aciel, mulubere ku sazi man yore ma jutimo kudo kwan maju tiyo kudo I sawa mi lwor.

Add to Bookmarks (0)
Skip to content