Overview of fishing sector

Fishing otiye ango?

Eni otiye maku rec nyoke dwaru rec kud I nam nyoke pii pir acama nyoke pir alwora

Maku nyoke dwaru rec eni timere mandtha iwi pi mapol mi Uganda macalu nam, pii mumol amola,. Rec moko de juwilo kud I bang ugwok rec I nam nyoke pi matonga(Vuja maku pii)s

Jumu kende mutiye I lembini otiye juma medo lengo nyoke loke rec I ayii macuu mir acama nyoke mi lwor

 

 

 

Add to Bookmarks
Print Friendly, PDF & Email
(Visited 14 times, 1 visits today)

Fisherman otiye ngati mamaku rec pi lwor nyoke pir acama

Fishmonger ke otiye ngati malworo rec mir acama wangacel nijumuci came. Gicopo bedo juma jumaku rec I bang gii dee nyoke juma lengo rec alenga mutiye ku ngec I kite mi londo, wilo, tiyo, thwoyo rec, wodtho cogo man lworo rec ku jam piny pare zoo.

Dthanu cii zoo nyoke dilo ma neno lem pa yubu rec I ayii macu mi lwor omaku oroy nyingi I bang,

  1. Uganda Registration services bureau pi dilo man nying kuloka migi
  2. Uganda revenue authority pi musoro

Lemapiretek,

I sawa mi royo nying, kubang ngati acel acel omaku otii ku cik pa dilo maneno wi kuloka enii macalo

  1. National environmental management authority
  2. Jang Gamente majulwongo ministry of agriculture, animal husbandry ma neno thenge pa lem pa rec
  3. Pa udwar nam nyoke uthwoi rec, jucopo mi ngo langsis kan ipe ku namba mi culo musoro(TIN)

 

Ka pa ngati

  • Bed ku national ID
  • Karatasi manyutho nya kuloka peri juroyo nyinge

Ka pa dilo nyoke kuloka pa ngati acel ngoo

  • Karatasi pa dilo(company form 20)
  • Karatasi manyutho nya kuloka peri juroyo nyinge

Click here kan imito lembe mukende matung tung iwi kite mi royo nying kuloka peri mi wotho

Omaku I cidth I nen URA iwi yamu ma eeh www.ura.go.ug

Click here kara iroy nying kuloka peri mi wotho

Click here kara iroy nying kuloka madika

Calu jacul musoro, itiye ku twero peri. Romrom itiye ku tic peri mumaki I dar bende calu jacul musoro

click here for twero man tic peri calu jacul musoro

Omaku igwok lembe agwoka cii zoo pi will man lwor mutimere I kuloka peri.

Piretek Nibedo kulembe agwoka mutiye I sawa mandtha kara inyang nya lembe adwoga makani marombo ku sawa makani. Lembe agwoka enii otiye

  1. Lembe agwoka pa well sente mamondo
  2. Lembe agwoka pa lwor nyoke well sente mi Ngolo iwi dthanu
  3. Buku ma nyutho kanyongo well cul/deni lee oloyo piny mutiye I kuloka peri
  4. Lembe agwoka pa cul pa musara nijurutic man ku karatasi migi mi royo gii ku itic
  5. Karatasi manyuthu kite mi wodtho nyoke lworo lwor I ngom mawoko
  6. Karatasi manyutho well sente mutiye I bank
  7. Karatasi manyutho well piny ma jutiyoku mumaku jucul
  8. Buku pa well rec majugwoko mitoye I stores
  9. Karatasi majugwoko iye lembe agora pa piny ma kuloka tiye kudu(assets)
  10. Buku pa ugam deni man dthanu majugamu deni I bang gii
  11. Buku mi winjiri ikind jurulwor man kite mi cul migi zoo

Gwok lembe agwoka cii zooo pa lwor man will mutimere I kuloka peri zoo ku dthu mundu

  1. Kan imito gwoko lembe agwoka peri zoo I dthok mukende muweko dthu mundu, kyew waragi ni jadit mmaloyo wii URA zoo mi Uganda ku the lembe matira nyoke mandtha
  2. Kama ka lembe agwoka nee ope I dthumundu, ibiculo pi loko dthog nee I dthu mundu ni ngati ma jadit mi URA bicimo caaaa.
  3. Gwok lembe agwoka kara ebed yot ni nwango well musoro mumaku I cul
  4. Gwok lembe agwoka ingei oro 5 ingei thum pa culu musoro pi konyo I oro moko yoo

6.kanyongo lembe agwoka ne bemitere pi lembe moko mapodi oro abic odar ongo, ubimitere nya I woth gwoko asu kawang ma oro abic caa Romo

  1. Lembe agwoka nere omaku I gwok lembe Macu man mandtha man igwoke I ayii majucupo nwange nyathotho man juloke I ayii mu mitere nee

Ayi/kite piny nee

Bero pa musoro iwigi

Mutukari maku machine ma kwiyo rec

Giculo ngo musoro calu kite majuketho I the cik pa dilo mi East Africa maneno lembe mi wang boda majulwongo East african community customs management act, 2004

Ot ma Ngic

Ot mukwiyo macu ma yamu migi ngic calu yamu mi machine makwiyo piny

Musoro majulwongo nya import duty otiye 0% cal ku cik pa dilo ma julwongo East African commnity CET. Ekonyo pi gwoko piny pa jarafur man piny madong juwodtho kud I podtho nibedo mangic asuu macalu ringo majuthumu gii nooo, gwen gii, rec gii man kumukende mapol

 

Pi nyang mathuc, cidth I office pa URA makago kudi pi Kony maber man manyathotho kunu nyoke I goi namba sim 0800117000/0800217000 nyoke wasap 077214000

Print Friendly, PDF & Email
Add to Bookmarks (0)
Skip to content