Okulima ebirime kiki?
Okulima ebirime nukwo kuturukya ebirime kuraba mubulimi nambere hali ebyokulya by’abantu, ebyokulya by’ebisoro hamu nibyo ebyokutunda kutungamu sente.
Mukulima ebirime ebyokwihamu sente, birimwa nekigendererwa kyokubitunda aheru y’ihanga katugambe nka kaawa, pamba, etaba n’ebindi. Ebirime ebyebyokulya nibirimwa habw’okukozesa mumaka hamu nokutunda.
Ego, oina kusasura omusoro.
Mu Uganda, harumu abantu hamu na kampuni ezitekere sente mubulimi kukira muno n’ekigendererwa ky’okutungamu sente. Nahabwekyo niharugamu entahya, kandi baina kusasura omusimbo gwabo ogw’omusoro oguhikire.
Kinu kikuru:
Ha muntu owabulikiro
Hali ebitebe rundi kampuni
Miga hanu habirukukwata hakuhandikisa obusubuzi byawe oby’obulimi bw’ebirime
Omuntu weena anyakuli omubusubuzi oby’obulimi nasabwa kwehandikisa habyomusoro gw’entahya (atunge enamba ey’okusasurraho omusoro).
Omusoro ogw’entahya mukutwaliza hamu guli ha buli muntu rwine entahya, kabe muntubuntu, ekitebe, kampuni rundi abo abarukukorra hamu mumukago.
Miga hanu habwokwehandikisa kutunga enamba yokusasurraho omusoro
Ritani rundi embalirra zinu nizisana ezindi zoona ez’entahya
Miga hanu hali ebirukukwata ha kwoleka embalirra yawe
Hanyuma yokutekamu ritani yawe, nosabwa kusasura omusoro ogu ogwolekerwe obunoraba mumihanda enu nka banka, mobailu mane, EFT, RTGS, kadi nka VISA, Mastercard, kukozesa esimu(*285#) nemihanda endi eyetekerweho.
Kinu kikuru: ebiro eby’ensalesale ebyokusasura omusoro nibyo bimu nebyokutekamu ritani yawe
Omusoro gwa Kampuni Ogwentahya
Kulenga omusoro ogw’entahya habwa Kampuni gubarwa ha bichweka 30 buli 100 (30%) hali egi entahya eyebarwaho omusoro (ha ntahya yoona hamu noihaho ebisaale ebirukuikirizibwa kuturukibwa ha ntahya enu).
Omusoro gwomuntu ogw’entahya
Omusoro ogw’omuntu ogwentahya gusigikira mwidara ery’omuntu harukugwa mu ntahya ye.
Miga hanu ha birukukwata hambalirra y’omusoro ogw’entahya ey’omuntu.
Omusoro ogwa bakozi abarukutunga omusara (PAYE)
Omusoro ogw’abakozi ab’omusaara(PAYE) nigukwata hali ogu rukukozesa abakozi (abomwezi rundi abaleijaleija) abarukutunga omusaara gwona hamu ogurukukira ha muhendo ogwa Shs. 235,000 buli mwezi. Gunu omusoro gukwatirwayo buli mwezi ogu arukusasura omusaara.
Kinu kikuru
Omusoro ogwa WHT hamu nogwa VAT guraba hali ogu arasaramu kwongera omutindo hali ebi ebiturukire guruga mubulimi nomu byokulya kwihaho ebi ebirukuruga mu ngano.
Omusoro ogwa Withholding tax (WHT) musoro gw’entahya ogwihwa ha bintu rundi empereza habwire bwokusasura. Gwihwaho ogu rwikirizibwe (withholding tax agent) obu nasasura omuntu ondi (payee). Kakuba omuliisa w’enkooko aturukya oby’obusubuzi bye kuhingura Shs.million 1, omuntu owabihaire aija kumwihaho omusoro ogwa withholding tax ha buchweka 6 buli 100 (6%). Omuliimi naija kutunga ebbaruha eya Tax Credit Certificate enu nemukonyera kusasura omusoro mu ritani hampero y’omwaka.
Omusoro ogwa Value Added Tax (VAT) gubalirwa ha bintu ebirukukozesebwa kandi nigubarwa ha buchweka 18 buli 100(18%) gusasurwa ogu arukukozesa ebintu binu. Kuhandikwa ha rukarra eryabahi b’omusoro ogwa VAT oina kuba n’entahya erukukira millioni150 buli mwaka, rundi millioni 37.5 mu mezi 3 agahonderaine.