IKAMPUNIN LU ALU ITEMONOKINETE ASUBAN

Inyobo ikampunin lu itemonokinere asuban? 

Ikampunin lu alu itemonokinete asuban ngesi ngun lu aswamisinei nu ipirioikitos nu aimor aomisio (planning), aitemonokin (organizing) ka aiswamaun asuban (executing) nu egitigita Okiror alo ilope/ikulepek. Erai do ekampuni lo alu itemonokinete asuban ngesi epoloikit anyun ebe itemonokino do akiro kere nu ikamunitos asuban ngun, imoriaritete aimor aomisio, ajenun eone lo itosomaere ikapun, aisup itunga abunere asuban, aiswamaun asuban ngun ka aingitanar ajenun nu eomitos itunga epone lo obu asuban ojaunotor (evaluation).

Ice kotoma asuban nu apolok nu iswamasi orionget alo lu iswamananatar ikampunin lu itemonokinete asuban kesi lu imarimaritai kokwap:

  • Asuban nu ainumunum ka aiwo ikososinei,
  • Asuban nu aiwen epeta ka ace da nu ikulepek,
  • Aitodianaro na iboro (exhibitions) ka aitodianaro na egwelet ka agwelanar (trade shows),
  • Atukonokineta ka ikiikon lu eyangarete apaarasia nu ipu (conferences and conventions),
Add to Bookmarks
Please login to bookmark Close

Iswamaete ikampunin lu itemonokinete asuban aswamisinei nu ipu nu egitigita tetere asubanit iswamaun/irikakin. Ipagisaete itunga lu esubusak ikampunin lu itemonokinete asuban anu aiswamaun asubanit ngin kotoma apedor/okiror kec. Aswamisinei ace nu iswamaete ikampunin lu itemonokinete asuban imoriarito:

  • Aitemonokin nu acuman nu inomete aputosia ka isineman
  • Aipo ka aikor inyamat (Catering)
  • Aitemonokin nu alu awook ka erabak
  • Aidar ayuwara (Security)
  • Aitub/aicil atikitin (Ticketing)
  • EItemonokin emaradadi ka epone lo elosia epucit (Decorations and Theming)
  • Aitolom ka aitemonokin ne ewoere (Production and staging)
  • Aidar epone lo ayuara na aboisit (Safety Management)
  • Agwelanar ka aisup itunga (Marketing and Promotions)
  • Ka Ace da.

Esubusak keere lu aisubus na aitemonokin asuban o Uganda, ekoto iwadikaunos keda;

  • Erionget lo Atukok Esolo (Uganda Revenue Authority (URA)) anu esolo
  • Anu alu eraasi ikampunin/lu mam era itunga ikulepek (non-individual) ipedori ijo aiwadika ekiror ekampuni kon keda erionget lo aiwadik asubusaeta (URSB).

Anu itunganan ilope (individual)

  • Akadi na ajenio na akwap (National ID) arai adio aarei kotoma apapulai nu ejenitere ijo kwape nat apapula na alosit akwapin (passport), alasisi na eirenge emotoka, akadi na ejenitere ijo Ocala (village ID), akadi na ejenitere ijo aswam (employment ID), akadi na ejenitere ijo kwape ikerait (refugee ID), apapula na ebank na itodunit epone lo elosotor ikapun kon na ijerunitai eyapiei apak (bank statement), apapula na icamakitere ijo aswam Uganda (work permit), akadi na ikapun (financial card), akadi na ipejokitor ijo akwap (VISA), akadi na ijenitere ijo ane ingadaere ikapun anu alu iyengununete aswam (NSSF Card), ka ace da.
  • Apapula na aiwadikaun –arai ijai ijo aisubus (Certificate of registration)
  • Apapulai nu itodunitos aupak lu ecamanara arai erai aisubus na alu eupanara (partnership)

Anu ekampuni (For non-individual)

  • Afomu 20 na ekampuni (Company Form 20)
  • Apapula aitegear aisubus kwape ekampuni (Certificate of incorporation)

Kicikak ne anu ajenun iboro lu ekotoi anu eiwadikaun

  • Ekotokin ijo aipejoikin elago lo URA ane ura.go.ug
  • Kicikak ne anu eiwadikaun kwape itunganan ilope (individual)
  • Kicikak ne anu eiwadikaun kwape yen mam erai itunganan ilope kwape nat ekampuni (non-individual)

  • Kicikak Ne anu ajenun apedorosio kon kwape atacan esolo.
  • Kicikak Ne anu ajenun nu ebeit ijo aswam kwape atacan esolo

Epolok noi akiro nu aidar aiwadikaeta nu edolitos ido oraasi nu abeit nu aisubus kon keere adaun ikar ikany kuju ageun apak angin na engetakinor ekaru lo ebeit esolo ngon tetere do epatana airereor koingaren.

Imoriaritos lu;

  • Aiwadikaeta nu itodunitos ameda na aisubus (Ikapun lu edumuna ka lu etacitai),
  • Aiwadikaeta nu etacere eropit lo eswamak (payroll),
  • Acamanareta nu aswamisinei (contracts),
  • Aiwadikaeta nu itodunitos epone lo elomatar ikapun aingadis ka epone lo itosomaere (bank statements),
  • Aiwadikaeta nu einanikinere itunga aswamisio (appointment letters),
  • Aiwadikaeta nu itodunitos iboro ice lu etacio lu itosoma (bills) kwape nat akim ka akipi (e.g. utility bills),
  • Aiwadikaeta nu itodunitos iboro lu ejaatatar aisubus (Asset registers) ka ace aiwadikaeta da arain ngun nu ejai ajokis toma kwape nat itaboi lu iwadikao iboro lu itolomuno toma (receipt books), aiwadikaeta nu itodunitos iboro lu egwelaritai lu ebeit aitac (invoice books), aiwadikaeta nu itodunitos iboro lu ikopaaritai ka lu ikopaunitai.  

Kicikak ne anu adumun nu ikamunitos aidar aiwadikaeta nu aisubus.

Esolo lo itatacio ekampuni lo itemonokini nu asubanimoriaritos lu imarimaritai kokwap;

Esolo lo ameda (Income tax) –Itatacio kere, arai iria ijo itunganan ilope bon arai bo nat ekampuni.

Kiitunite ebe: Eitiai lo esolo alo itatacio anu ameda na ekampuni arai lo akais auni angun kwatat lu ikapun alu itatacio esolo (30% of the entity’s chargeable income). Ido orai do ikapun lu itatacio esolo eraasi lu edumuno kwape ikapun lu egweluna keere kotoma aisubus kosodete alemar eitiai lo igaraman alu ecamakitai alemanar anu aitatac esolo. Konye, esolo lo ameda lo itatacio itunganan ilope, elomuni keda eitiai lo ikapun alu edumununei itunganan ngin olap/okaru.

Kicikak ne Anu ajenun itiaisinei lu esolo lo itatacio itunganan ilope 

Esolo lo Ekampuni (Corporation tax)

Erai lo esolo lo itatacio ikampunin lu ejaasi orionget ngon. Itatacio do ngesi orai lo akais auni angun kwatat (rate of 30%).

Esolo lo etiakanaro eroko etaca (Withholding tax): Etacete do ikampunin lu etemonokinak asuban lo esolo arai egwelarete kesi aswamisio ne ejaai agwelan lo ecamakit erionget lo esolo anu atiakanar esolo lo. Ido ekoto do iboro lu egwelaritai/egwelitai oraasi lu edolete emilionit edope kuju (UGX 1,000,000)

Kicikak ne kanu ajenun ace nu ikamunitos esolo lo etiakanaro eroko etaca.

Esolo lo ameda ana iyatanakin oboro apak na asubio ka eitoloto kec (Value Added Tax (VAT))

Anu isubusin lu edumununete ikapun aswam ana aitemonokin asubanin ido odeparete ikapun ngun imilionin akwatat akais akany okaru, ekotoi do kesi aijaun esolo lo VAT kotoma angin gwelaret na iswamauna. Ekoto do kesi da itosomaete epone lo ecilere arisitin nu olago lo ebakai ebe EFRIS.

Ne do edumuna ekampuni lo iswamai nu aitemonokin asuban aganat (sponsorship) ane ejaai edis ekampuni ece keeres, ekotokin do ngesi acilun/aijerun arisiti na atacio (invoice) na igwakinit eitiai lo esolo alo VAT toma okapun lu ebeit adumun agangat angina, kosodi aijukar ne ejaai ngon lo ecamunit aging ngesi.

Kicikak ne anu adumun ace nu ikamunitos esolo lo VAT 

Esolo lo Eropit lo Aswam (Pay As You Earn (PAYE))

Itatacio do esolo lo ne ejaasi isubusin lu ejaatatar eswamak (lu oyapesi ka lu elejaleja da) ido onyamete eropit lo edolit isirigin lu oUganda ilukumin akwat aarei akais auni ikany angin elap. Erai do esolo lo lo etiakaro eroko etaca eropit angin elap.

Kicikak ne  anu ajenun itiayisinei lu esolo alo eropit.

Ilelebio apapulai nu kwape adio papulai keere nu esolo alo ameda

Kicikak ne anu ajenun nu ipu anu eileleb apapulai nu esolo kwape etemonokinan asuban.

Idau ijo aileleb apapulai kon nu esolo, ekotoi do ijo eitosom iponesio lu ejaasi anu aitac esolo kon. Kwape nat obank, isirigin lu osimu, akadi na isirigin na ebakai ebe VISA, eitosom iponesio ice lu ijukere ikapun kwape nat EFT, RTGS, Mastercard, USSD Code (*285#), ka ice da.

Koany: Aparasia nu aitac esolo eputosi/eriakasi kede nu aileleb apapulai da

Kicikak ne: anu aiwadik aitac esolo.

Arai mam ijo ipedori aiwadikaun olago, ipejok edio yapesi keere lo URA lo iyapiatar ijo tetere ijo idumuni agangat, arai mam inom esimu anu abure onamba, 0800117000/0800217000 arai bo ijuk akiro olago lo itunga airiamunun (WhatsApp): 0772140000 

 

Add to Bookmarks (0)
Please login to bookmark Close
Skip to content