Ejenti W’amataka, Ebibanja N’amaju Nuwe Oha?

Nuwe omuntu owayemerra omu mwanya gw’abaguzi, rundi abatunzi, obu haba haroho kutunda n’okugura ebyombeko hamu n’itaka kandi aheebwa laisensi ministry y’eby’amataka, amaju hamu n’enkurakurana y’ebibuga. Ba ejenti b’amataka, ebibanja n’amaju, baserurra bakama b’amaju abapangisa, omurundi nugwo gumu baserurra abapangisa amaju g’okupangisa.

Add to Bookmarks
Print Friendly, PDF & Email
(Visited 22 times, 1 visits today)

Ba ejenti b’amataka, ebibanja n’amaju boona omu Uganda baragirwa kwehandiikisa na;

  • Uganda Registration Services Bureau (URSB) habw’okuhandiikisa kampuni.
  • Uganda Revenue Authority (URA) habw’emisoro,
  • Obwebembezi bw’omukiikaro nka, KCCA, munisipo council, habwa laisense z’obusuubuzi.

Nyaabura iwe manya kinu:

Ba ejenti b’amataka, ebibanja n’amaju obu bamara kwehandiikisa, nibaragirwa kuhikiriza buli kimu eky’eby’ebitongole ebetairweho gavumenti nka binu ebyolekerwe ifo birukubasaba.

  • Uganda Investment Authority (UIA)
  • Ministry y’eby’amataka, amaju hamu n’enkurakurana y’ebibuga.
  • National Environment Management Authority (NEMA)

Biki ebindukwetagisibwa kwehandiikisa habw’emisoro?

Miga hanu kumanya ebirukukiraho ha birukukwetaagwa kwehandiikisa

  • Nosabwa kugenda ha kibanja ura.go.ug ha portal ya URA.
  • Miga hanu kwehandiikisa obu oraaba oli muntu wabulikiro.
  • Miga hanu kwehandiikisa obu oraaba oli kitebe rundi kampuni.

Kakuba oba otarukusobora kwehandiikisa nokozesa omukutu, genda ha ofiisa za URA ezinyakuli haihi otunge obukonyezi rundi teera esimu etali y’okusasurra 0800117000/080021700 rundi whatsApp: 077214000.

Obugabe bwange nk’omuhi w’omusoro

Obujunanizibwa bwange nk’omuhi w’omusoro

Obugabe bw’okukorwaho kurungi kandi omubwinganiza hansi y’ekiragiro.

Kutaho obulyo ntahambiriziibwe kwehandiikisa nk’omuhi w’omusoro na Uganda Revenue Authority.

Ebiragiro by’omusoro hamu n’entwaza birakutekwahoga nkooku kisemeriire.

kwijuzaaga ritani eziihikire, ebihandiiko by’omusoro ogwa kasitomu rundi fomu zoona ezinyakwina obukwate n’emisoro hamu n’entahya endi yoona.

 

Ensonga zoona ez’omusoro zirakorwahoga hataroho kugwera rubaju.

Kusasura  omusoro oguhikire omu bwire kandi omukiikaro nkooku ebiragiro birukukusaba

Iwe hamu na ejenti rundi ba ejenti baawe nimurorwa nk’abesigwa kuhikya obu halibaho ekirukwoleka ngu timuli kwo.

Ba n’obwesigwa obu orabaga nokoragana na URA.

Ebintu byaawe ebirukukwata ha musoro biralindwaga omu nsita kandi ebihandiiko byaawe ebiwatukwasize ebirukukwata ha musoro turabikozesaaga kusigikira ha biragiro nkooku birikugamba.

Omu bwire bw’okukoraho ensonga zaawe z’omusoro, iwe hamu na ejenti rundi ba ejenti baawe, nimunihirwa kukoragana n’abakozi ba URA abaragiirwe

Iwe hamu na ejenti rundi ba ejenti baawe abaragiirwe muraherezebwaga amakuru agarukwetegerezibwa kurungi kandi omu bwire.

Oyolekege enamba yaawe eyokusasurraho omusoro (TIN)  obu orabaga nokoragana na URA.

Buli kasumi orasasuraga omusoro oguhikire.

Otalengaho kweetaba omu ngeso ey’okwehiga kusasura omusoro hamu n’ebikorwa ebindi ebitahikire.

Noijaga kuheebwa obuhereza n’okwebundaza hamu n’obukugu obwire bwoona.

Obu orabaga n’oturukya rundi n’otahya ebintu by’obusuubuzi omu ihanga, oyekonyezege obuhereza bwa ba ejenti abaine laisensi kukwijuliza fomu z’emisoro ya kasitomu hamu na byoona ebirukwetaagwa kurabyamu eby’obusuubuzi byaawe.

Ebikaguzo/kuhyema/kusaba kwaawe, biragarukwamuga omu bwire kandi omu mulingo ogurukwetegerezibwa.

Hayo byoona ebirukukwataho otarukusereka na kimu kandi oyoleke entahya n’enturukya obwire bwoona.

Buli ncwamu eyekozerwe, orahebwaaga ensonga habwaki encwamu zikozerwe.

Manyisa URA obu oraaba noyetaaga omuntu owokukuhindurra orulimi.

Orahebwaga obuhabuzi habirukukwata ha bujunanizibwa bwawe obwo’omusoro

Omanye kandi ohikirize ebikirraniziibwe ebirukutangwa kasitomu, ha bisoro eby’omukisaka, ha sente ezirukukozesebwa hamu n’abasaabazi.

Ensonga zaawe ez’omusoro ezotaikirraniize nazo zirarorwamuga kusigikira ha biragiro n’entwaza ezitairweho.

Obu oraabaga oli murugendo, orole ngu fomu zoona ezirukwetaagwa ozijwize otakahikire omukiikaro nambere orukugenda rundi nambere orukugenda kutandikira orugendo orundi.

 

Oraheebwaga obusagiki kukozesa obugabe bwaawe kujurra emisango omu kitongole hanu n’omu kooti eyeyetongoire eyerukucwamu emisango y’omusoro kusigikira ha biragiro.

Rangirra ebintu byaawe eby’obusuubuzi byakamara kutaaha biti kandi obitegeke nukwo biramburwe.

Oramanyisibwaga kara obuharabahoga abarukwija kurambura ekiikaro nambere orukukorra rundi abarukwija kubara ebitabu.

Abakozi ba URA obatwazege kurungi kandi obatemu ekitiinisa.

 

Twero na  acalo acul ocolo                                                     

Tica acalo acul ocolo

Twero me ngol arom-aroma dang dok opore inyim cik.

 
   
   
   
   
   
   
   
   
   
   
   
   
   

Omusoro Gw’entahya Ogw’ Ebitebe Rundi Kampuni.

Habwa kampuni, omusoro gw’entahya gubalirwa ha bicweka 30% eby’entahya yoona hamu eyerukusemerra kwihwaho omusoro (entahya yoona hamu oihireho sente ezikirizibwe kusarwaho habw’entahya enu)

 

OMUSORO GW’ENTAHYA OGW’OMUNTU BUNTU.

Omusoro gw’entahya ogw’omuntu buntu gusigikira ha rulengo rw’entahya nambere omuntu arukugwa.

Embalirra y’omusoro habw’abantu abaikazi mw’ihanga

ENTAHYA EYERUKWIHWAHO OMUSORO (CY) BULI MWAKA OMU SENTE ZA UGANDA

EMBALIRRA Y’OMUSORO

0 kuhikya Shs. 2,820,000

Busaho musoro

Shs. 2,820,000 kuhikya Shs. 4,020,000

(CY – 2,280,000UGX) x 10%

4,020,000 kuhikya 4.920,000

(CY – 4,020,000UGX) x 20% + 120,000UGX

4,920,000 kuhikya 120,000,000

(CY – 4,920,000UGX) x 30% + 300,000UGX

Haigura ya 120,000,000

[(CY – 4,920,000UGX) x 30% + 300,000UGX] + [(CY – 120,000,000) x 10%]

 

Embalirra y’omusoro habw’abantu abatali baikazi mw’ihanga

ENTAHYA EYERUKWIHWAHO OMUSORO (CY) BULI MWAKA OMU SENTE ZA UGANDA

EMBALIRRA Y’OMUSORO

0 kuhikya Shs. 4,020,000

CY x 10%

Shs. 4,020,000 kuhikya Shs. 4,920,000

(CY – 4,020,000UGX) x 20% + 402,000UGX

Shs. 4,920,000 kuhikya Shs. 120,000,000

(CY – 4,920,000UGX) x 30% + 582,000UGX

Haigura ya Shs. 120,000,000

[(CY – 4,920,000UGX) x 30% + 582,000UGX] + [(CY – 120,000,000) x 10%]

 

OMUSORO GWA WITHHOLDING

Omusoro gwa withholding (WHT) nugwo omusoro gw’entahya ogw’omuntu acwaho (ejenti owarukucwaho omusoro) habwire bw’okusasura empeera omuntu ondi (kisasura musoro).

 

Nyaabura iwe manya kinu:

Omusoro gunu gucwibwaho nigurugirra ha musoro ogusemeriire kusasurwa omu ritani ezokumalirra.

Miga hanu kumanya ebirukukwata ha musoro gwa withholding.

 
   
   
   
   
   
   
   

 

Omuntu omwikazi owarukusasurra ebisale by’obukugu bwa ejenti w’amataka, ebibanja n’amaju, naragirwa kucwaho omusoro gwa withholding nabarra ha bucweka 6% obw’omuhendo gwoona hanu ogwa sente ezisaswirwe.

PAY AS YOU EARN (PAYE)

Ejenti w’amataka, ebibanja n’amaju, rundi ogu owarukukora omu ibara ly’abakozi rundi abakozi abarukusasura omusaara oguhingwire Shs. 235,000 buli kwezi naragirwa kuhandiikwa kusasura Pay As You Earn kandi omusoro ogucwirweho gutwarwe omu URA.

Miga hanu nukwo omanye ebalirra ya PAYE.

Miga hanu nukwo orole habirukukwata ha kwijuza return zaawe.

Obworukumara kwijuza return, noragirwa kusasura emisoro eyibarukukubanja nokozesa emiringo eyetairweho nka, banka, moble money, VISA, Mastercard, n’emiringo endi.

Nyaabura iwe manya kinu: ekiro ky’okusasurraho omusoro nikyo kimu n’ekyokwijulizaaho ritani.

Miga hanu kusasura.

 

Print Friendly, PDF & Email
Add to Bookmarks (0)
Skip to content